2 Postoji li zakonsko uređenje bračne imovine, a ako postoji, što omogućava?
2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?
Zakonski bračnomovinski režim je režim odvojene imovine. Svaki bračni drug zadržava ono što je donio u bračnu zajednicu i postaje jedini vlasnik imovine koju je stekao tijekom braka (§ 1237,Opći austrijski građanski zakonik ABGB). U odnosu na raspolaganje svojom imovinom u načelu bračni drugovi ne podliježu nikakvim ograničenjima i nisu odgovorni za dugove onoga drugoga.
2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?
Ne postoje takve zakonske pretpostavke.
2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?
Ne postoji odredba koja propisuje obvezno utvrđivanje popisa imovine.
2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?
U načelu bračni drugovi mogu slobodno raspolagati svojom osobnom imovinom tijekom braka. Mogu ograničiti svoju slobodu raspolaganja određenom imovinom dogovorom o zabrani otuđenja i/ili opterećenja imovine u korist drugoga bračnoga druga (§ 364c ABGB). Upis takve zabrane u zemljišne knjige proizvodi pravne učinke prema trećim stranama, te je od tada pa nadalje odnosnim nekretninama moguće raspolagati samo uz suglasnost drugoga bračnog druga.
Kad bračni drugovi steknu zajedničko etažno vlasništvo stana u smislu Zakona o stambenom vlasništvu (WEG), mogu pravom vlasništva i pravom korištenja objekta raspolagati također samo zajedno (§ 13 stavak 4 WEG). Suvlasnički dijelovi nekretnine također mogu biti samo zajednički ograničeni, opterećeni ili podložni ovrsi. Otuđenje dijela vlasništva jednoga bračnog druga mora odobriti drugi bračni drug (§ 13 stavak. 3 WEG). Ukoliko njihov stambeni objekt služi zadovoljenju nasušne potrebe stanovanja barem jednog od bračnih drugova, drugome je zabranjeno da tijekom braka podnese zahtjev za razvrgnuće suvlasnčke zajednice etažnih vlasnika prema § 830 ABGB (§ 13, stavak 6 WEG).
Ukoliko samo jedan bračni drug ima pravo raspolaganja stambenim objektom koji služi udovoljenju nasušne potrebe stanovanja drugoga bračnog druga, ovom prvom je općenito zabranjeno raspolagati njime na štetu drugoga bračnog druga (§ 97 ABGB).
2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?
Unutar okvira takozvanog činjeničnog stanja (Schlusselgewalt;posjedovanja ključeva stana), onaj bračni drug koji vodi kućanstvo, a nema prihoda ili ima samo niska primanja, može zaključivati one zakonske transakcije u svakodnevnom životu za drugog bračnog druga koje se odnose na kućanstvo i ne prelaze određenu razinu koja odgovara životnom standardu bračnih drugova (§ 96 ABGB). U tom slučaju samo zastupljeni bračni drug postaje ugovorna strana.
2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?
U načelu je svaki bračni drug odgovoran samo za dugove koje je sam napravio. Takozvano čnjenično stanje, opisano pod 2.5., predstavlja izuzetak od ovog pravila.
